Ova palma potice s Kanarskih otoka gdje je endemska vrsta. Raste od 15 - 20 m i osjetljiva na hladnoću kao i Phoenix dactylifera a zbog toga ih često susrećemo kao kućnu biljku tj lončanicu.

Dugih je perastih listova i zdepastoga debla.Zbog svoje dekorativnosti danas je prilično raširena u mediteranskim krajevima. Također je zastupljena u našim krajevima uz more, gdje je uz palme poput Trachycarpus fortunei, Washingtonia filifera i Chamaerops humilis, najrasprostranjenija palma u Hrvatskoj.

Vrlo je česta u kulturi u svim suptropskim i tropskim područjima. Sreće se na svim Kanarskim otocima, s tim da se na istočnim, sušnijim, na vulkanskim padinama penje i do 1500m u visinu. Voli povećanu vlažnost zraka, mada joj ne smeta ni izrazito suh zrak. Ne stvara izdanke iz korijena. Stablo je sa izraženim usjecima u obliku izduženog, često nepravilnog romboida, pri vrhu sa zadebljanjem od ostataka peteljki koje se završavaju oštrim bodljama. Listovi su zeleni, dugi 3-6m, zavisno od forme, sa gusto raspoređenim segmentima u V rasporedu. Ponekad stvara "krošnju" ispod krošnje od nešto kraćih listova. Cvjetovi na ženskim biljkama su narandžastocrveni. Plodovi su jestivi, po izgledu slični pravim datuljama samo što su nešto manji, ali neukusni. Lokalno satnovništvo na otoku La Gomera skuplja sok zasjecanjem terminalnog pupa (ne oštećujući ga previše i ne ubijajući biljku), i od njega priprema med. Zabilježeno je da je izdržala niže temperature, do -15°C.

Evo je i moja palma,ove godine je posadjena,nadam se dace preziveti zimu,uz zastitu naravno!

Super ti izgleda palmica a i dvorište, sve pohvale

dali mi može netko pomoči, jer stvarno ne znam što sam napravila, da se mi je pfoenix osušio. Posadila sam ga u maju u novu veču glinenu vazu, njegova pozicija bila je u predsoblju....
Bilo kakav savjet u vezi s tim... Hvala