<?xml version="1.0" encoding="windows-1250"?>
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel>
		<title>Povrće</title>
		<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/-t1.htm</link>
		<description>Vaše iskustvo u gajenju povrća.</description>
		<lastBuildDate>Mon, 19 Apr 2010 17:16:40 GMT</lastBuildDate>
		<ttl>10</ttl>
		<image>
			<title>Povrće</title>
			<url>http://i151.photobucket.com/albums/s129/shomi69/header%20forum/bgart38.gif</url>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/-t1.htm</link>
		</image>
		<item>
			<title>Plastenička proizvodnja</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/plastenieka-proizvodnja-t1000.htm</link>
			<dc:creator>Simica</dc:creator>
			<description>Bavi li se neko plasteničkom proizvodnjom?</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sun, 03 May 2009 14:19:37 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/plastenieka-proizvodnja-t1000.htm#18330</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/plastenieka-proizvodnja-t1000.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>RADIĆ- Cichorium intybus</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/radia-cichorium-intybus-t1045.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>Radić spada u lisnato povrće, dvogodišnja je biljka iz porodice Asteraceae. Korijen je vretenast, a na kratkom stablu razvija se rozeta listova , a kod nekih sorti i glavica. U drugoj godini obrazuje cvjetno stablo koje nosi glavičaste cvasti plave boje. Zahtjevi za toplotom su  skromni, te sjeme niče već na 2 C, a optimalna temepratura za rast i razvoj je od 16-22 C. Najbolje uspjeva na strukturnim duboki i plodnim zemljištima. Gaji se direktno iz sjemena i iz rasada. Sije se od marta do avgusta  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sat, 23 May 2009 14:17:36 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/radia-cichorium-intybus-t1045.htm#19696</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/radia-cichorium-intybus-t1045.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>dekoracije od voca i povrca</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/dekoracije-od-voca-i-povrca-t1248.htm</link>
			<dc:creator>p_e_r_o@hotmail.com</dc:creator>
			<description>eo da ja pokazem sta radim s povrcem i vocem......</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Tue, 05 Jan 2010 16:36:49 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/dekoracije-od-voca-i-povrca-t1248.htm#28190</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/dekoracije-od-voca-i-povrca-t1248.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Lycopersicon esculentum - paradajz</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/lycopersicon-esculentum-paradajz-t493.htm</link>
			<dc:creator>voki</dc:creator>
			<description>Paradajz ili rajčica je jedno od najraširenijeg povrća koje se gaji u svakoj bašti. Zreo plod ove biljke koristi se kao salata, dodatak jelima kao varivo ili u obliku prerađevina ( pire, sok), a zeleni plodovi se kisele. U plodu paradajza je dobar odnos jabučne i limunske kiseline i šećera (glukoze) što doprinosi prijatnom ukusu i mirisu. Plod ima nisku energetsku vrednost (82 kJ = 19 kcal). Značajan je izvor vitamina C i u novije vreme se ističe značaj rajčice kao antioksidansa. Snižava krvni  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 14 Apr 2008 16:30:48 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/lycopersicon-esculentum-paradajz-t493.htm#4745</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/lycopersicon-esculentum-paradajz-t493.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Bamija - Hibiscus esculentus</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/bamija-hibiscus-esculentus-t483.htm</link>
			<dc:creator>voki</dc:creator>
			<description>Bamija je poreklom iz istočne Afrike i jugoistočne Azije. Arapi su je prvo gajili i preneli u Egipat, a zatim u područje mediterana. U naše krajeve su je doneli Turci. Bamija je grmolika biljka, razgranata i raste u visinu i do 150 cm. Cvetovi traju samo jedan dan, kao i cvet hibiskusa koji pripada istoj familiji Malvaceae 

Toploljubiva je biljka i seje se u drugoj polovini 4. i prvoj polovini 5. meseca. Voli bogata i duboka zemljišta, povoljno reaguje na dodavanje stajnjaka kao i đubrenje  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 14 Apr 2008 16:19:06 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/bamija-hibiscus-esculentus-t483.htm#4734</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/bamija-hibiscus-esculentus-t483.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Dinje (Cucumis melo)</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/dinje-cucumis-melo-t1335.htm</link>
			<dc:creator>Anonymous</dc:creator>
			<description>Kupio sam danas kesicu semena dinje ananas (pineapple melon), nikada nisam video lozu kolika je i kakvo ima lišće, a nikada ja nisam ni gajio pre, pa je zato svaki savet dobro došao. Razmišljao sam da seme podelim u dve kante pa da mi tu rastu negde u dvorištu ili kako? Stavio bih ja njih da negde puzaju ali se bojim kad plodovi narastu i dobiju na težini da će se iskidati loza, pa ako imate neki savet oko gajenja piše da se seju direktno na mesto gde želimo da budu.... I da li će imati neke  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 19 Apr 2010 17:16:40 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/dinje-cucumis-melo-t1335.htm#32040</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/dinje-cucumis-melo-t1335.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Rukola</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/rukola-t1322.htm</link>
			<dc:creator>bubamarac</dc:creator>
			<description>Rukola je jednogodisnja zeljasta biljka iz familije Brasiccaeae( kupusnjaca ) i ja sam resio da je probam uzgajati. Nisam siguran bas kako se uzgaja pa bi svaki savet bio dobrodosao.</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Wed, 07 Apr 2010 07:26:01 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/rukola-t1322.htm#31297</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/rukola-t1322.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Sechium edule-MEKSIČKI KRASTAVAC</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sechium-edule-meksieki-krastavac-t114.htm</link>
			<dc:creator>vlasta</dc:creator>
			<description>Meksički krastavac je višegodisnja vrsta iz familije tikava sa poleglim stablom. Plod je mesnat izduzenog kruskolikog oblika mase od 200 grama do kilograma. Na korjenu se obrazuju krtole različitog oblika. Plod meksičkog krastavca koristi se kao varivo, punjen mesom ili sirom, pečen, mariniran, kišeljen kao salata, a mladi izdanci kao salata. Plod je bogat najvažnijim aminokiselinama, krtole su bogate skrobom, a mladi izdanci vitaminom B.

Meksički krastavac je toploljubiva biljka i zahtijeva  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sat, 13 Oct 2007 21:32:35 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sechium-edule-meksieki-krastavac-t114.htm#922</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sechium-edule-meksieki-krastavac-t114.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>PERŠUN- Petroselinum hortenel</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/persun-petroselinum-hortenel-t1060.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>Peršun  je povrtna kultura koja spada u korjenasto povrće, a  uzgaja se radi zadebljalog korijena i lista. Koristi se kao začin dodatak jelima, zbog specifičnog prijatnog mirisa, koji potiče od eteričnih ulja. Eteričnih ulja ima najviše u sjemenu. Pored eteričnih ulja ima visok sadržaj vitamina C. Peršun je dvogodišnja biljka iz porodice Apiaceae, pa u prvoj godini obrazuje lisnu rozetu i korijen, a u drugoj generativne organe. Postoje dva varijeteta peršuna: peršun lišćar, razvija snažnu rozetu  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Thu, 28 May 2009 19:43:54 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/persun-petroselinum-hortenel-t1060.htm#20255</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/persun-petroselinum-hortenel-t1060.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Krastavac - Cucumis sativus</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/krastavac-cucumis-sativus-t484.htm</link>
			<dc:creator>voki</dc:creator>
			<description>Krastavac spada u familiju Cucurbitaceae, gde pripadaju još i dinja, lubenica, tikva, bundeva. Krastavac je odličan diuretik, a koristi se i za ublažavanje oticanja ruku i nogu. Veliku primenu krastavac ima i u kozmetičkoj industriji. Poreklo ove biljne vrste je Indija. Preko Egipta i Grčke proširio se u Evropu. Krastavac sadrži više jabučne kiseline od limunske koja mu daje karakterističan ukus. 

Krastavac je toploljubiva biljka. Za nicanje mu je potrebna temperatura od 15-tak stepeni, a optimalna  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 14 Apr 2008 16:20:19 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/krastavac-cucumis-sativus-t484.htm#4735</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/krastavac-cucumis-sativus-t484.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Krompir</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/krompir-t507.htm</link>
			<dc:creator>bubamarac</dc:creator>
			<description>Krompir je višegodišnja zeljasta biljka, životne forme geofita - poseduje podzemno stablo (tuber, odakle i potiče latinski naziv) po tipu krtole. Boja cveta varira od bele do ružičaste i ljubičaste, sa jarko žuto obojenim prašnicima. Uzgajani varijeteti su uglavnom bespolni (bez cvetova ili sa sterilnim cvetovima). Oprašivanje je u većini slučajeva spoljno (insektima, vetrom), ali postoje i podaci o samooprašivanju/samooplođenju. Svi varijeteti krompira se mogu vegetativno raznožavati krtolama.  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Tue, 15 Apr 2008 18:24:32 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/krompir-t507.htm#4897</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/krompir-t507.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>gdje nabaviti sjeme</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/gdje-nabaviti-sjeme-t1250.htm</link>
			<dc:creator>marija*</dc:creator>
			<description>Ja zivim u Foci,Republika Srpska i ovdje nigdje ne mogu da nadjem sjeme kikirikija.Da li neko zna gdje u BiH mogu da nabavim sjeme,ako ne ima li neko u Srbiji ko isporucuje postom.Molim vas hitno mi je.</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sun, 10 Jan 2010 12:30:49 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/gdje-nabaviti-sjeme-t1250.htm#28253</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/gdje-nabaviti-sjeme-t1250.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>paradajz sitni drobnoplodni</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/paradajz-sitni-drobnoplodni-t1277.htm</link>
			<dc:creator>orto</dc:creator>
			<description><![CDATA[Je li iko od vas sadio paradajz sitni drobnoplodni? Da li on raste kao grm (niski) ili mu treba oslonac (visoki)? Koji razmak se ostavlja izmedju? <img src="http://illiweb.com/fa/i/smiles/confused.png" alt="confused" longdesc="39" />]]></description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Tue, 09 Feb 2010 10:34:49 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/paradajz-sitni-drobnoplodni-t1277.htm#29066</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/paradajz-sitni-drobnoplodni-t1277.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Šta sijete ili sadite u baštama?</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sta-sijete-ili-sadite-u-bastama-t335.htm</link>
			<dc:creator>Simica</dc:creator>
			<description><![CDATA[Ja sam danas stavio neke sjemenke da naklijaju, a šta Vi radite u bašticama? <img src="http://www.biljnocarstvo.com//users/1813/66/48/17/smiles/2542.gif" alt="grow3" longdesc="51" />]]></description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Fri, 28 Mar 2008 16:38:57 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sta-sijete-ili-sadite-u-bastama-t335.htm#3314</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sta-sijete-ili-sadite-u-bastama-t335.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Zingiber officinale (Djumbir)</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/zingiber-officinale-djumbir-t487.htm</link>
			<dc:creator>voki</dc:creator>
			<description>Đumbir – Zingiber officinale

Hiljadama godina poznata trajnica kao lekovita biljka na području Kine i Indije gde raste kao samonikla  biljka. Pripada familiji Zingiberaceae koja ima nekoliko stotina vrsta đumbira. 

Đumbir dostiže visinu od 100 - 150 cm, listovi su mu kopljasti i dugi zbog čega podseća na trsku. Koren je zadebljao, rizomskog tipa, člankovit i nepravilnog oblika. Cvetovi su bele, žute ili roza boje, ovisno o vrsti.

Člankoviti rizom đumbira je veoma aromatičan zbog čega se  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 14 Apr 2008 16:22:20 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/zingiber-officinale-djumbir-t487.htm#4738</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/zingiber-officinale-djumbir-t487.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>OD KOG POVRCA IZ PLASTENIKA SE OSTVARUJU NAJVECI PRIHODI?</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/od-kog-povrca-iz-plastenika-se-ostvaruju-najveci-prihodi-t1189.htm</link>
			<dc:creator>dragana70</dc:creator>
			<description>[i][b]VEC 5 GODINA SE BAVIM PROIZVODNJOM POVRCA U PLASTENIKU I PRIHODI SU TOLIKI DA PREKRIJU TROSKOVE,AKO NEKO ZNA KAKO DA OSTVARIM DOBAR PRIHOD I KOJE POVRCE JE NAJISPLATIVIJE ZA GAJENJE I KOJA SEMENA SU NAJBOLJA I NAJPOVOLJNIJA?HVALA</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 19 Oct 2009 17:25:23 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/od-kog-povrca-iz-plastenika-se-ostvaruju-najveci-prihodi-t1189.htm#25667</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/od-kog-povrca-iz-plastenika-se-ostvaruju-najveci-prihodi-t1189.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>TIKVE ( Tikvice)- Cucurbitaceae sp.</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/tikve-tikvice-cucurbitaceae-sp-t1077.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>Danas sam kupio karticu semenki tikvica. Na poledjini pakovanja pise da se sadi od polovine 4 meseca pa do polovine 6 meseca. Pise i sta da koristim protiv korove pre setve, posle setve i pre nicanja kao i sta da se koristi protiv plamenjace i antraknoze. 

Trazio sam po netu upustvo kako se gaje tikvice ali nisam nasao skoro nista osim recepata za pripremu jela. Da li da semenke ubacim direktno u zemlju ili da ih prvo posadim u plasticne saksijice pa kasnije presadim? Takodje me zanima da li  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Fri, 04 Apr 2008 13:07:58 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/tikve-tikvice-cucurbitaceae-sp-t1077.htm#3830</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/tikve-tikvice-cucurbitaceae-sp-t1077.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Lufa - biljni sundjer</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/lufa-biljni-sundjer-t1175.htm</link>
			<dc:creator>bubamarac</dc:creator>
			<description>Lufa je jednogodisnja zeljasta biljka koja pripada familiji tikvi a potice iz tropske afrike. Luffa cylindrica ima plodove glatke kore 30-80 cm duzine dok vrsta luffa acutangula ima rebraste konusne plodove izbrazdane kore, duzine 30-40 cm. Mladi plodovi se mogu koristoiti u ishrani, zrli plodovi nakon skidanja kore, odstranjivanja sluzi i istresanja semena mogu da se koriste kao sundjer.



Lufa u cvetu sa mladim plodom







Sundjerasto tkivo i semenke





 </description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sun, 27 Sep 2009 18:10:09 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/lufa-biljni-sundjer-t1175.htm#24997</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/lufa-biljni-sundjer-t1175.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>GRAH mahunar- Phaseolus vulgaris</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/grah-mahunar-phaseolus-vulgaris-t1076.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>U našoj prehrani najviše se koristi grah zrnaš, zatim grah mahunar, a samo sezonski mlado zrno graha ( lušenac). Grah zrnaš važna je namirnica u svjetskoj prehrani zbog visokog sadržaja bjelančevina i ugljikohidrata te mogućnosti dužeg čuvanja. Grah je jednogodišnja biljka iz porodice  Fabaceae. Korjenov sistem je slabo razvijen. Masa korijena raspoređena je u površinskom sloju zemljišta. Na korijenu se obrazuju kvržice sa azotnim bakterijama. Stablo je razgranato, u donjem dijelu odrvenjelo.  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Tue, 02 Jun 2009 18:26:41 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/grah-mahunar-phaseolus-vulgaris-t1076.htm#20838</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/grah-mahunar-phaseolus-vulgaris-t1076.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Allium schoenoprasum* luk vlasac</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/allium-schoenoprasum-luk-vlasac-t413.htm</link>
			<dc:creator>bubamarac</dc:creator>
			<description><![CDATA[Pre dve nedelje sam posadio semenke u saksiju ali ne vidim da nice. 
<br />
Zna li neko koliko je potrebno vremena da vlasac nikne?
<br />

<br />
<img src="http://www.johnnyseeds.com/images/catalog/large/2772_lg.jpg" border="0" alt="" />
<br />

<br />
slika je sa sajta johnnyseeds.com, nadam se da ce i moj tako izgledati jednog dana.]]></description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Thu, 03 Apr 2008 20:02:41 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/allium-schoenoprasum-luk-vlasac-t413.htm#3812</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/allium-schoenoprasum-luk-vlasac-t413.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Grašak - Pisum sativum</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/grasak-pisum-sativum-t488.htm</link>
			<dc:creator>voki</dc:creator>
			<description>Grašak spada u mahunarke (familija Fabaceae). Grašak je bogat ugljikohidratima, skrobom i proteinima. Nakon graška u zemljištu ostaju znatne količine N, koga grašak usvaja iz zraka. Grašak je dosta otporan na niske temperature, izdrži mrazeve i do -10 stepeni. U cvetanju ako su temperature preko 25 stepeni odbacuje cvetove i ne formira mahune. Grašak ima kratku vegetaciju pa je dobar predusev za ostalo povrće, kao što su mrkva, kupus, cikla... Pre setve u zemljište treba uneti oko 100 kg N i  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 14 Apr 2008 16:23:01 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/grasak-pisum-sativum-t488.htm#4739</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/grasak-pisum-sativum-t488.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>ENDIVIJA- Cichorium endivia</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/endivija-cichorium-endivia-t1049.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>Endivija se kod nas malo gaji, a naziva se još zimska salata. Spada u jednogodišnje lisnato povrće iz porodice Asteraceae. Za ishranu se koriste listovi rozete koji su naborani i nazubljeni. Gaje se dva varijeteta: eskariol endivija, koja iam manje naborane i nazubljene listove i krecava endivija sa jako naboranim i nazubljenim  listovima. Listovi su bogati bjelančevinama i mineralnim materijama, a sadrže i glikozide koji im daju gorak okus. Endivija je otrporna na niske temeprature, pa može  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sun, 24 May 2009 15:27:35 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/endivija-cichorium-endivia-t1049.htm#19863</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/endivija-cichorium-endivia-t1049.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Šargarepa, Mrkva - Daucus carota</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sargarepa-mrkva-daucus-carota-t489.htm</link>
			<dc:creator>voki</dc:creator>
			<description>Mrkva je dvogodišnja biljka iz familije Apiaceae koja se gaji radi zadebljalog korena koji se u ishrani koristi u svežem stanju, kao varivo, začin, dehidrirana, marinirana, zamrznuta... Poreklom je iz oblasti Mediterana. Mrkva je bogata beta karotenom i ugljikohidratima. Mrkva se preporučuje za poboljšanje vida i za snižavanje šećera u krvi. Koren mrkve može biti narandžaste, bele, žute, crvene, ljubičaste, crne, ružičaste boje. Mrkva ima osobinu da nakuplja nitrate koji su štetni za ljude, a  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 14 Apr 2008 16:24:01 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sargarepa-mrkva-daucus-carota-t489.htm#4740</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sargarepa-mrkva-daucus-carota-t489.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>ŠPINAT- Spinacea oleracea</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/spinat-spinacea-oleracea-t1050.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description><![CDATA[Evo moj špinat danas uslikan-dobro napreduje:
<br />

<br />
<a href="http://www.servimg.com/image_preview.php?i=159&amp;u=11556504" class="postlink" target="_blank"><img src="http://i20.servimg.com/u/f20/11/55/65/04/spinat10.jpg" border="0" alt="" /></a>]]></description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Wed, 21 Nov 2007 12:51:12 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/spinat-spinacea-oleracea-t1050.htm#1755</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/spinat-spinacea-oleracea-t1050.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>zastita paprike</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/zastita-paprike-t1036.htm</link>
			<dc:creator>d77</dc:creator>
			<description>Interesuje me koja sredstva su najbolja kako bi se zastitila paprika na otvorenom i tako imala dobar rod? Moji roditelji se ubijaju prskajuci citavog leta, ali bezuspesno...uglavnom se javlja neka pegavost lisca(blede fleke) i uvenuce cele biljke...Javite se, posto vec pocinju sa sadnjom...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Thu, 21 May 2009 06:21:07 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/zastita-paprike-t1036.htm#19528</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/zastita-paprike-t1036.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>GLAVIČASTI KUPUS- Brassica oleracea var. capitata</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/glavieasti-kupus-brassica-oleracea-var-capitata-t1046.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>Kupus ima dvije forme: bijeli i crveni kupus

Kupus je dvogodišnja biljka koja u prvoj godini obrazuje jestivi dip ( glavicu-pupoljak), a u drugoj godini generativne organe. Korijen kupusa razvija se u površinskom sloju zemljišta 40-45 cm. Listovi su prosti, različitog oblika, a veličina i boja zavise od sorte. Glavica je različitog oblika, veličine i čvrstoće. Sorte koje imaju kraći kočan ( unutarnje stablo-obično su čvrste). Rane sorte imaju sitnije, a kasne krupnije glavice. Gajenjem pogodnih  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sat, 23 May 2009 15:33:01 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/glavieasti-kupus-brassica-oleracea-var-capitata-t1046.htm#19699</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/glavieasti-kupus-brassica-oleracea-var-capitata-t1046.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Kikiriki</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kikiriki-t457.htm</link>
			<dc:creator>Dina</dc:creator>
			<description><![CDATA[stvarno neznam dge da stavim ovu temu  <img src="http://illiweb.com/fa/i/smiles/icon_sad.gif" alt="Sad" longdesc="3" />
<br />

<br />
Ali ako neko ima iskustva kako se i gdje sadi 
<br />
kikiriki pisi te , juce sam nabavila sjeme i sta sad da radim sa njim]]></description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Thu, 10 Apr 2008 16:33:00 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kikiriki-t457.htm#4396</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kikiriki-t457.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>KELERABA- Brassica oleracea var. gongylodes</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/keleraba-brassica-oleracea-var-gongylodes-t1044.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>Keleraba je dvogodišnja povrtlarska biljka porijekolom iz primorskih oblasti sjeverne Evrope. Kod nas je proizvodnja ovog povrća mala. U ishrani se koriste mali zadebljali dio stabla ( jabuka). Zadebljalo stablo zavisno od sorte okruglastog je oblika zelene ili ljubičaste boje. Zahtjevi prema uslovim spoljnje sredine slični su kao za ostale kupusnječe. Sorte kelerabe su :

Rane, sa kraćim vegetacionim periodom i sitnijom jabukom ( bečka bijela, praška bijela) i kasne sorte, sa dugom vegetacijom  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sat, 23 May 2009 12:03:22 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/keleraba-brassica-oleracea-var-gongylodes-t1044.htm#19684</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/keleraba-brassica-oleracea-var-gongylodes-t1044.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>RAŠTIKA- Brassica oleracea var. acephala</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/rastika-brassica-oleracea-var-acephala-t1043.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>Raštika je kupusnjača kod koje se za ishranu koristi lišće. Proizvodnja raštike posebno je raširena na području Hercegovine, gdje se gaji tijekom cijele godine. Raštika je vrsta otporna na niske temeprature. U uslovima toplije klime može prezimiti na otvorenom polju. Dobro podnosi i visoke temeprature,a može se uzgajati i na slabijim zemljištima. Kao i ostale kupusnječe, najčešće se proizvodi iz rasada. Sije se krajem juna, a sadi u avgustu. Zahtjevi prema ishrani i uzgoju i isti kao kod ostalih  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sat, 23 May 2009 11:34:34 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/rastika-brassica-oleracea-var-acephala-t1043.htm#19683</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/rastika-brassica-oleracea-var-acephala-t1043.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>KELJ PUPČAR- Brassicea oleracea var. gemmifera</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kelj-pupear-brassicea-oleracea-var-gemmifera-t1041.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>Kelj pupčar se kod nas malo gaji iako se smatra veoma kvalitetnim povrćem.

za ishranu se koriste pupoljci ( male glavice), koje se razviujaju u pazuhu lista i od njih se spravljaju različita jela, amogu se i prerađivati ( kiseliti, smrzavati, sušiti). Kelj pupčar ima visoku hranljivu vrijednost, sadrži oko 15% suhe materije, dosta šećera, proteina, te vitamina i mineralnih tvari.

Kelj pupčar je dvogodišnja biljka. U prvoj godini razvija visoko stablo 50-80 cm , na koje su spiralno raspoređeni  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sat, 23 May 2009 10:22:37 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kelj-pupear-brassicea-oleracea-var-gemmifera-t1041.htm#19680</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kelj-pupear-brassicea-oleracea-var-gemmifera-t1041.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>KELJ- Brassica oleracea vr. sabauda</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kelj-brassica-oleracea-vr-sabauda-t1040.htm</link>
			<dc:creator>Tilia cordata</dc:creator>
			<description>Kelj je dvogodišnja  biljka koja spada u kupusnjače. U kupusnjče ubrajamo sljedeće povrtlarske kulture: Glavičasti kupus, kelj, kelj pupčar, karfiol, brokula, keleraba, raštika, i kineski kupus. Sve one su varijeteti vrste Brassica oleracea iz porodice Brassicacae. Kupusnjače se u ishrani koriste u svježem stanju ili prerađene. Koriste se različiti dijelovi biljke:pupoljak, ili glavica kupusa, kelja i kelja pupčara, stablo kelerabe, list raštike, nerazvijena cvast karfiola i brokule.



Kelj  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Sat, 23 May 2009 09:56:02 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kelj-brassica-oleracea-vr-sabauda-t1040.htm#19679</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kelj-brassica-oleracea-vr-sabauda-t1040.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>KIVANO (Ukrasni Krastavac) egzoticno povrce</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kivano-ukrasni-krastavac-egzoticno-povrce-t116.htm</link>
			<dc:creator>Fatka</dc:creator>
			<description>Ja sam ostavila za sjeme i pozutilo je, ali mislim da nije dovoljno, zato mee brine ova hladnoca a hocu da mi sazrije da mogu sjeme da izvucem i podijelim.Sada mi nije jasno, da li bi sazrelo kada bi ga stavila u toplu prostoriju.Ubila bi se kada bi ga mraz unistio.Tako imam i tikve, ali loze trebaju do se osuse i tikve pozute, ali bogami trebalo bi dosta lijepog vremena.



Moj Kivano :



 </description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Tue, 09 Oct 2007 08:56:39 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kivano-ukrasni-krastavac-egzoticno-povrce-t116.htm#888</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/kivano-ukrasni-krastavac-egzoticno-povrce-t116.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Sparoge</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sparoge-t544.htm</link>
			<dc:creator>Mila1</dc:creator>
			<description>Zelene sparoge su nazastupljenije vrtne sparoge, od sadnje do berbe treba proci 2g. Okus zelenih sparoga intenzivniji je od bijelih,mogu biti kratke, srednje i duge do 22 cm. rezu se 5-6 cm od vrha.



Ljubicaste sparoge su zelene sparoge koje su tokom uzgoja kratko izlozene suncevim zrakama.



Bijele sparoge uzgajaju se prekrivene pjeskom da se sprjeci fotosinteza i stvaranje klorofila koji bi im dao zelenu boju. Prekrivaju se i crnom folijom koja sluzi za zagrijavanje tla kako bi sparoge  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Wed, 23 Apr 2008 11:27:07 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sparoge-t544.htm#5826</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/sparoge-t544.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>BROKOLI</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/brokoli-t243.htm</link>
			<dc:creator>kelta</dc:creator>
			<description><![CDATA[<img src="http://i182.photobucket.com/albums/x188/gosisp/SNN1421A_682_418397a.jpg" border="0" alt="" />]]></description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Tue, 26 Feb 2008 20:28:42 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/brokoli-t243.htm#2440</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/brokoli-t243.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Articoke</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/articoke-t550.htm</link>
			<dc:creator>Mila1</dc:creator>
			<description>Articoke se mogu podici iz sjemena ili gotove sadnice, prve godine jako slabo rode i plodovi -samo par komada budu krzljavi ali zato nakon toga obiluju plodovima.

Ja plodove rezem skarama za lozu (tako mi je najprakticnije jer imam i bodljikavih pa rukavice i skare za lozu i u akciju)

Nakon sto se articoke uberu potrebno ih je namakati u vodi sa sircetom ili solju jer na taj nacin ispustaju sve bubice cak i i uholaze koje skupljaju.

Onda se krece u kuhanje (ako articoke mislite koristiti  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Fri, 25 Apr 2008 12:46:09 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/articoke-t550.htm#5989</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/articoke-t550.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Capsicum annuum - Paprika</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/capsicum-annuum-paprika-t492.htm</link>
			<dc:creator>voki</dc:creator>
			<description>Poreklo vodi iz centralne i južne Amerike (Meksiko, Brazil, Gvatamela). Plod paprike bogat je ugljenim hidratima i vitaminom C. Ukus paprici daje kapsicin koji se nalazi u semenu i žilicama ploda. Postoji mnogo vrsta paprika sa raznim oblicima ploda, kao i razne veličine i boje.

Paprika je biljka koja potječe iz Južne Amerike. Kolumbo je papriku donio u Europu početkom 15.st., odakle se proširila do Turske i Mađarske. Paprika obiluje vitaminom C i preporuča se njeno uzimanje kada se želi regulirati  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 14 Apr 2008 16:29:37 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/capsicum-annuum-paprika-t492.htm#4744</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/capsicum-annuum-paprika-t492.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Salata (Lactuca sativa)</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/salata-lactuca-sativa-t486.htm</link>
			<dc:creator>voki</dc:creator>
			<description>Salata pripada familiji Asteraceae. Centar porekla salate je Azija, Evropa i severna Afrika i ona spada u najstarije gajene vrste povrća. To je jednogodišnja dikotiledona biljka bogata ugljenim hidratima, gvožđem ili željezom, kalijumom, kalcijumom i provitaminom A. Salata je bogata jabučnom i limunskom kiselinom, a glukozid laktucin koga salata sadrži povećava apetit.  Salata je male energetske vrednosti (48 kJ ili 11 Kcal). Salata se gaji na njivi i u baštama na otvorenom prostoru i u plastenicima  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 14 Apr 2008 16:21:38 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/salata-lactuca-sativa-t486.htm#4737</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/salata-lactuca-sativa-t486.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Karfiol -Brassica oleracea var. botrytis</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/karfiol-brassica-oleracea-var-botrytis-t485.htm</link>
			<dc:creator>voki</dc:creator>
			<description>Karfiol spada u familiju Brassicaceae, u kupusnjače (B. oleracea) zajedno sa lisnatim i glavičastim kupusom, keljom, kelerabom, a tu spadaju i kelj pupčar i brokoli. 

Karfiol je jednogodišnja kupusnjača kod koje se za ishranu koristi cvast dok nije razvijena. Koristi se kao varivo, u svežem stanju, marinirana, zamrznuta ili u turšiji. Karfiol ima visok sadržaj sirovih proteina, v itamina C, B2, fosfora i željeza. 

Seme karfiola klija na 15 stepeni Celzijusovih, a optimalna temperatura za  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 14 Apr 2008 16:20:56 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/karfiol-brassica-oleracea-var-botrytis-t485.htm#4736</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/karfiol-brassica-oleracea-var-botrytis-t485.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Bob</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/bob-t107.htm</link>
			<dc:creator>Mila1</dc:creator>
			<description>Bob je povrce iz reda mahunarki, oblikom je pomalo nalik grahu a bojom grasku. 

Više bjelancevina ima samo u kikirikiju i soji, a sadrzii jos i lecitin, vitamine skupine B, fosfor i zeljezo.  Riječ je o vrlo zdravoj namirnici koja je nedovoljno zastupljena u nasim jelovnicima. Kako djeca često ne vole variva, dobro je znati da se bob smije jesti i sirov i da je tako najzdraviji. Za jelo se koriste mlade mahune, sazreli svjezi bob ili osuseni.

Malih je zahtjeva za toplinom tako da mlade biljke  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Tue, 02 Oct 2007 22:01:59 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/bob-t107.htm#744</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/bob-t107.htm</guid>
		</item>
		<item>
			<title>Izraelci proizveli paradajz sa ukusom ruže i limuna</title>
			<link>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/izraelci-proizveli-paradajz-sa-ukusom-ruze-i-limuna-t33.htm</link>
			<dc:creator>kelta</dc:creator>
			<description>Izraelski naučnici proizveli su genetski modifikovan paradajz sa aromom ruže i limuna, čiji se ukus veoma svideo dobrovoljcima koji su ga probali, naveo je jedan britanski naučni časopis. Među 82 osobe kojima je ponuđeno da uporede ukus novog mirišljavog paradajza i onog prirodnog, gotovo svi su uspeli da prepoznaju nove arome koje su opisivali kao „parfem”, „miris ruže” ili „miris limuna”. Čak 49 dobrovoljnih degustatora izjavilo je da im se više sviđa novi aromatizovan paradajz, dok je samo  ...</description>
			<category>Povrće</category>
			<pubDate>Mon, 25 Jun 2007 12:16:28 GMT</pubDate>
			<comments>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/izraelci-proizveli-paradajz-sa-ukusom-ruze-i-limuna-t33.htm#91</comments>
			<guid>http://www.biljnocarstvo.com/povrae-f18/izraelci-proizveli-paradajz-sa-ukusom-ruze-i-limuna-t33.htm</guid>
		</item>
	</channel>
</rss>