Kada bi kukci mogli pisati horor priče, čudovište u tim pričama bi zasigurno predstavljala rosika. Rosike izgledaju poprilično nedužno sa onim njihovim zelenim listovima i ljepljivim kuglicama koje se sjaje na suncu. No dovoljno nesmotreni kukac koji se usudi dotaknuti rosiku mogao bi se u roku od sekunde naći u noćnoj mori života. Osuđen da umre na najgori mogući način, kukac se u početku pokušava izbaviti no ljepljiva smjesa sa vrha ticala rosike onemogućuje mu bilo kakav pokret. U cijeloj toj borbi za vlastiti život kukac ni ne zna da je otpor uzaludan, te da njegovo komešanje na listu samo dodatno potiče biljku da što prije krene sa probavnim enzimima. Na kraju snage i života kukac već polako biva probavljen sa strane rosike koja zadovoljno trlja ticala i jedva čeka novu žrtvu.

osike su biljke koje se mogu pohvaliti sa najvećom raznolikošću među biljkama mesožderkama na svijetu. Postoji oko 130 različitih vrsta drosera koje rastu na svim kontinentima naše planete. Rosike mogu biti male kao kovanica od 10 lipa ili velike kao manji grm. Njihovo ticalima prekriveno lišće pronalazimo u nekoliko oblika. Listovi mogu biti okrugli, šiljasti, ili tanki kao nit. Njihovo prilagođavanje raznim klimatskim uvjetima je također fascinantno. I dok sve vrste rosike rastu u kiselim terenima koji su siromašni hranjivim tvarima neke su razvile mogućnost prestanka rasta tokom vrućih ljetnih dana kako bi nastavile rast zimi. Neke rosike pronalazimo kako rastu u močvarama koje su zaleđene tokom većine godine dok druge rastu u klimi sličnoj onoj mediteranskoj gdje je razlika u temperaturi između dana i noći poprilično izražena.

išće rosika je spljošteno, a gornji dio lista prekriven je ticalima koji izlučuju ljepljivu okruglu smjesu. Kada nesretni kukac sleti na jedan takav list, ticala se polako počinju micati, a list se polako savija preko kukca. Žlijezde koje se nalaze na listu počinju izlučivati probavne enzime koji polako ali sigurno počinju sa razgradnjom mekog tkiva kukca. Razgrađena supstanca se potom apsorbira preko lista i biljka se na taj način hrani. Nakon probavljanja, list se vraća u normalnu poziciju, a mrtvi kukac ostaje na listu ako ga kiša ne ispere. List je odmah spreman za nove ulove, a biljka stare listove kontinuirano nadomješćuje novima.

Cvijet i razmnožavanje

Cvijeće drosera se razlikuje od vrste do vrste. Boje cvijetova koje obično susrećemo su bijela i ljubičasta. Neke se drosere same oprašuju i proizvode jako puno sjemenki dok druge očekuju pomoć kukaca ili naših ruku. Razmnožavanje rosika je jako jednostavno. Pošto većina rosika obilno proizvodi sjemenke dovoljno ih je posijati na odgovarajućem kompostu bez prikrivanja. U roku od nekoliko dana trebale bi početi nicati već prve male bebe rosike. Kada biljke narastu dovoljno velike bit će ih potrebno posaditi svaku posebno. Također je moguće rosike razmožavati vegetativno. Dovoljno je odrezati jedan list te ga nježno pritisnuti uz kompost kako bi donji dio lista došao u kontakt sa vlažnim kompostom. Nakon dva tjedna sa površine lista trebale bi početi nicati nove mlade biljke. Također je neke rosike moguće razmožavati pomoću korijena. Dovoljno je komade korijena posaditi plitko u kompost. Nakon nekoliko tjedana trebale bi niknuti nekoliko novih malih rosika.

Ja imam dve beograđanke koje jako lepo rastu u terarijumu od akvarijuma, slikaću ih kad nabavim potreban materijal za prenošenje slika.

Ovo je prepisano sa jednog sajta...
O Njima znam samo da vole puuuuuuuuno vlage i u zemljištu i u vazduhu.
Moje još uvek nisu ništa uFatile kod mene...
Mislim da kada je na suncu pocrveni malo po lišću, te kapljice...

Zanimljiva je. Čime je hraniš? Gostima možda