Arboretum Trsteno, kao jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, u
jedinstvenom bogatstvu svojih vrijednosti, sjedinjuje kulturnu i prirodnu baštinu.

Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzotičnih
vrsta biljaka. Osnovan je 1948. na prostoru i podlozi povijesnog
ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, datiranog
od 1494., te u cjelini zakonom zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture.

Arboretum na svom prostoru od 25 hektara objedinjuje nekoliko različitih
cjelina: povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni
neoromantičarski perivoj iz 19/20. stoljeća, povijesni maslinik, te prirodnu
vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju
makije i priobalne stijene.

Djelatnost Arboretuma usmjerena je na zaštitu i održavanje
kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraživanje i zaštitu
biološke raznolikosti, na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite genetičke
raznolikosti, te na istraživanja iz područja povijesti vrtne arhitekture.


ARBORETUM TRSTENO

opci podaci



Voditelj Arboretuma: akademik Frano Kršinić
Upravitelj: dipl ing. Ivan ŠIMIĆ
Adresa: 20233 Trsteno kod Dubrovnika
Telefon: +385 (0)20 75 10 19
Fax: (0)20 75 12 68
e-mail: arbor@hazu.hr


Arboretum je otvoren svakim danom tokom cijele godine
od svibnja do listopada 7-19 h
od studenog do travnja 8-15 h



Arboretum se prostire na povrsini od 25 HA i lezi na geoloskoj podlozi trijaskih, jurskih i krednih prpusnih vapnenackih stijena, izmedju kojih se na povrsinu probio nepropusni sloj eocenskog fliša i omogucio vodi da izbije bogatim izvorom koji se nalazi u centru mjesta Trsteno.

Tla arboretuma bez obzira na razlicitost podloge na kojoj su razvijena, pripadaju skupini tala primorske vapnenacke serije od kojih prevladavaju smedja karbonatna tla.

Klima je sredozemna a obiljezavaju je blage vlazne zime i suha, topla,ljeta. Godisnji temp. srednjak iznosi 15,5 C, srednja godisnja kolicina oborina 1284 MM, a srednja godisnja vrijednost relativne vlage zraka 67%.

Arboretum Trsteno zakonom je zasticen te su zabranjene i kaznjive sve radnje koje mogu nanijeti stetu arhitektonskim i vrtnim spomenicima, a takodjer biljkama i zivotinjama na cijeloj povrsini arboretuma, zabranjeno je trganje ili branje uzgojenih i samoniklih biljaka kao i njihovog sjemenja. takodjer je zabranjen lov na zivotinje, te njihovo ubijanje ili odnosenje iz arboretuma.

Odlicna tema !
Jednom prilikom trebalo bi da napravimo okupljanje upravo u Arboretumu Trsteno kod Dubrovnika ...
Mislim da tu bas ima cega da se vidi

Tu se moze provesti citav dan koliko toga ima za vidjeti ali ne moze se usporediti (bar meni) sa onim botanickim vrtom na Lokrumu-onaj na Lokrumu mi je jos zanimljiviji ali o tom potom. (u ovom prospektu iz Trstena pise da je to jedini arboretum ali zato i8ma botanicki vrt na Lokrumu a i 2 botanicka vrta na Lapadu-sve otoci do kojih se dolazi iz Dubrovnika malim brodicima)

U razdoblju renesanse 1494g Ivan Marinov-Gozze podigao je u trstenome na svome ladanjskom posjedu ljetnikovac s perivojem. Vila i perivoj ubrzo postaju jedno od sredista humanistickog kulturnog zivota Dubrovnika.

Ovdje u 16 st. Nikola Vitov Gucetic, istaknuti filozof i humanist pise svoja brojna filozofska djela i rasprave a takodjer je u to doba uz perivoj u Trstenom vezano i ime poznate dubrovacke pjesnikinje i ljepotice Cvijete Zuzoric.

Perivoj Gucetic pripada karakteristicnom tipu dubrovackog renesansnog vrta apo vremenu svoga postanka stariji je od mnogih glasovitih talijanskih i francuskih renesansnih vrtova.
To je perivoj geometrijskog tlorisa kojeg cini ortogonalna mreza setnica obrubljenih niskim kamenim zidicima.
Karakteristicna je glavna setnica s dvostrukim stuporedom koji nosi pergolu od vinove loze. Izuzetna vrijednost perivoja Gucetic istice se u njegovoj jednoosnoj tlorisnoj kompoziciji.
Na kompozicijskoj osi vrta nanizani su svi arhitektonski elementi: paviljon,ljetnikovac, kapelica sv. Jerolima, zelena lodja, fontana i akvadukti.
akvedukt:


pergola:


zlatne ribice iz fontane:

eto i za kraj poklanjav vam sliku ove ljepote: fontana Neptun i 2 nimfe:

-slioka mi je bolja od one u Wikipediji!
-ima jos-

Iz ljetnikovca se pruza dvosmjerna vizura koja uz visoku estetsku vrijednost nosi i simboliku dubrovacke renesansne misli; otvorenost morem prema svijetu na jednoj strani, dok na suprotnoij strani kroz gusti hlad lovoreva gaja bljeska i zubori tekuca voda, misterij zivota na skrtoj kamenoj obali.
pogled:

Ovo je prekrasno

Mila1 ovo je stvarno bilo detaljno objasnjeno sto se Arboretuma tice , svaka cast !!!

Boki ima toga jos, samo kad uhvatim vremena. A sta kazete na slike? Pa to je divota jedna,steta je to ne vidjeti, ja eto sad vec svake godine odem jednom.
Drveca ima tako puno da se na zemlji vise ne zna sta je sjeme od kojeg -sve se izmjesalo. Ima tako velikog i starog drveca da ti pamet stane i to sa svih strana svijeta.
Jeste vidili onu cycas-icu na pocetku posta? Pa to je nesto nevidjeno,na koliko se strana grana,koliko mladih izlazi iz nje a visina...

Prelijepo mjesto ... imam zelju taj Arboretum obavezno posjetiti u bliskoj buducnosti !!!

Takodje bih volio posjetit i ostrvo Lokrum i njegov botanicki vrt !
Mila1 svaka cast teme su extra !!!!!!

Prelijepe slike !

Jesi vidio Boki sta je sedmica?

Vidio sam

I komentar? Dobar foto?




Voda se do fontane u perivoju dovodila akveduktom na 14 lukova dugim 70 m. Prvobitna renesansna fontana preuredjena je 1736. g. u raskosan barokni nimfej s Neptunom- bogom mora i voda, kao sredisnjim likom kompozicije kamenih kipova.

Nakon sto je stari renesansni ljetnikovac srusen u velikom potresu 1667 na istom mjestu je brzo sagradjen novi- danas postojeci.

U istocnom uglu perivoja smjestene su gospodarske zgrade koje su sluzile poljodjelskoj djelatnosti na posjedu. Vrlo je zanimljiva i dobro ocuvana mlinica sa starim presama za masline.

Krajem 19. i pocetkom 20. st na Guceticevom se imanju na predjelu Drvarica gradi drugi perivoj prostorno odjeljen od renesansnog perivoja s ljetnikovcem.

Novi perivoj pripada tipu prijelaznog vrta i svojim se specificnostima pridruzuje skupini juznojadranskih vrtova a glavno mu je obiljezje kompozicijsko jedinstvo dvaju razlicitih djelova;K tradicionalnog, geometrijskog i modernog pejzajnog djela ispunjenog romanticarsko scenografijom.

Sa sumovitog zaravanka perivoj se postepeno spusta niz strmi obronak preko kamenih stubista, vidikovaca i terasa sve do mora. U sredisnjem dijelu perivoja dominira umjetna rusevina sa suncanim satom odakle se pruza panoramski pogled na elafitsko otocje.

Prirodne znamenitosti


Zbirka uzgojenih vrsta biljaka koja je najvecim djelom smjestena unutar renesansnog perivoja, danas iznosi oko 400 svojti koje su svrstane u 100 porodica.
Prema biljnogeografskom porijeklu vrsta najveci broj pripada azijskim biljkama (38,26%), zatim sredozemnim i evropskim (31,67%) a znacajan je i broj americkih biljaka (6,87%).

Povijesna analiza botanickog sastava pokazuje da zbirka uzgojenih vrsta odrazava povijesnu genezu i evoluciju vrta kroz vremensko razdoblje od 5 stoljeca.

Izbor renesansnih biljaka i danas odredjuje osnovne fizionomske crte Guceticevoj perivoja ali takodjer i svih preostalih dubrovackih vrtova.

To je nevelika skupina biljaka koju osim ukrasnih cine i one korisne biljke koje svojom ljepotom pridonose uresu vrta (limun,naranca, cetrun, sipak, vinova loza, ruza, jasmin, ruzmarin, svetolin i dr.)

U to se vrijeme zahvaljujuci brojnim dubrovackim brodovima, nove strane biljke pocele dolaziti u dubrovacke vrtove prekomorskim putevima.. Perivoj se u 19 st. i poc. 20 st obogacuje uz naglaseni egzotizam, mnostvom razlicitih biljaka iz svih krajeva svijeta: kanarska datulja, vasingtonija, visoka zumara, mala zumara, virdzinijski dragun, ginko, pijetlova krijesta, nepravi papar, gumijevac, zuti i crni bambus, banksova ruza, cikas i druge.

Najveca i najstarija stabla rastu u straznjem dijelu perivoja uz akvedukt a stara su oko 145 godina: ginko, americka lipa, libanonski cedar, tulipanovac,himalajski cempres, azijska platana i dr


Na podrucju Arboretuma zbog znacajne orografske, mikroklimatoloske i pedoloske rasclanjenosti i razlicitosti razvijena su raznolika stanista.


U mozaicnoj strukturi prirodnog vegetacijskog pokrivaca uz dominantne eumediteranske elemente maslčinu i rogac, lokalno su prisutni na dubljim i vlaznijim terenima submediteranski elementi, bjelograbic, jasen,lovor a na strmim stijenama nad morem javlja se rijetki lokalitet drvenaste mljecike, elementa egejske vegetacije.

Samonikla flora na povrsini Arboretuma (25 ha) zastupljena je s 510 svojti u 84 porodice a njezina je osnovna vrijednost i znacaj u velikoj bioloskoj raznolikosti.

Prisutnost skupine ilirsko-jadranskih endemskih biljaka ukazuje na biljnogeografsku pripadnost flore istocno-jadransko-eumediteranskoj zoni.

To je moj novi fotoaparat!!! Super je.