Općenito o zaštitnim sredstvima
Velika su sporenja među stručnjacima oko toga u kojoj mjeri treba primjenjivati kemijska zaštite na uštrb drugih metoda i sredstava. Upozorio bih na činjenicu da povećanjem utjecaja čovjeka na rast i razvoj biljaka se povećava i potreba za intervencijom čovjeka u održavanju potrebne ravnoteže koja u [color:b1c3=#018d25! important]prirodi inače vlada i koja se bez utjecaja čovjeka sama uspostavlja.Da pojasnim,čovjekove aktivnosti na povećanju prinosa dovode do poremećaja u ravnoteži odnosa i samim time i opasnosti od smanjenja prinosa,ta činjenica nas dovodi do apsurdne situacije,do potrebe za sve snažnijim i sve dubljim zadiranjem čovjeka u poslove prirode ,a kamo će nas to odvesti i kolika će biti cijena takvih zahvata.....????.
pokušaću barem djelomično odgovoriti na ta pitanja na način da opišem neka od glavnih zaštitnih sredstava sa kojima se srećemo u praksi

PODJELA
- zaštitna sredstva se dijele na više načina ali najčešće prema vrsti štetnika pa ih i prema tome dijelimo na:PESTICIDE ,koje djelimo na:
-HERBICIDE
-FUNGICIDE
-INSEKTICIDE
-RODENTICIDE

HERBICIDI

- to su tvari koje služe za kemijsko uništavanje i suzbijanje korova, podjeljeni su na dvije skupine:
- totalni herbicidi koji služe za potpuno uništavanje biljaka na tretiranom području.
- selektivni herbicidi koji djeluju selektivno na tretirano bilje, a u upotrebi su najčešće herbicidi za suzbijanje širokolisnih korova.

-kemijska sredstva koja služe za suzbijanje gljiva na biljkama i sjemenju,djele se prema osnovnoj tvari od koje su sastavljene.
- sredstva na osnovu bakra
-sredstva na osnovu sumpora
-organski fungicidi
-sistemični fungicidi

INSEKTICIDI

-danas se upotrebljavaju univerzalna sredstva koja djeluju na insekte bez obzira na način na koji se insekti hrane.Sredstva s dugotrajnim djelovanjem koja se izrađuju na bazi kloriranih ugljikohidrata (DDT,LINDAN ) se više ne koriste i umjesto njih su u upotrebi sredstva na bazi organsko fosfornih spojeva.,prednost tih spojeva je u tome da ih biljka nakon izraženog toksičkog djelovanja u početku kasnije sama razgradi.Treća skupina (karbamati) su sistematični insekticidi ,to znači da se tretira napadnuta biljka koja apsorbira zaštitno sredstvo i onda ga insekt uzme zajedno sa sokom napadnute biljke. Posljednji su bioinsekticidi na kojima se u današnje vrijeme sve više radi,imaju aktivnu tvar na bazi spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis Berliner.

Sve ste Vi to lijepo objasnili, ali narod za prskanje kukuruza koristi nevjerovatne količine herbicida. Ovo je samo jedan primjer.
Za 1 dulum pod kukuruzom treba 0,5l Radazina ekstra, ali ljudi upotrebjavaju po 2l i više.
Možete čuti i ovo: Daj nešto za zlaticu, najjotrovnije. Nek komšiji crknu pčele.
A prskalicu operu u rijeci.
Naravni, postoje i drugi, ali ovakvi se ne kažnjavaju.