Bamija je poreklom iz istočne Afrike i jugoistočne Azije. Arapi su je prvo gajili i preneli u Egipat, a zatim u područje mediterana. U naše krajeve su je doneli Turci. Bamija je grmolika biljka, razgranata i raste u visinu i do 150 cm. Cvetovi traju samo jedan dan, kao i cvet hibiskusa koji pripada istoj familiji Malvaceae
Toploljubiva je biljka i seje se u drugoj polovini 4. i prvoj polovini 5. meseca. Voli bogata i duboka zemljišta, povoljno reaguje na dodavanje stajnjaka kao i đubrenje mineralnim đubrivima. Kod bamije se koriste mladi plodovi koji se beru 2-3 dana nakon cvetanja. Biljka zahteva mnogo vode i mora se redovno navodnjavati. Dubina setve je oko 3-5 cm, a vreme setve kraj IV i do polovine V meseca (temperatura zemljišta treba da je 18 stepeni C. Prinos po hektaru je od 10-20 tona. beru se plodovi dužine 3-5 cm. Preporučuje se folijarna prihrana u fazi intenzivnog rasta (do momenta formiranja plodova)

Cvet bamije

Posijala sam je i za jedno mjesec dana i počela brati tako da je stvarno nezahtjevna biljka i laka za uzgoj.

Slika- 1- Bamija u polju


Bamija je jednogodišnja biljka iz porodice Malvaceae. Korijen je slabo razvijen. Stablo je razgranato različite visine, što zavisi od sorte. Listovi su krupni usječeni. U pazuhu listova razvijaju se zvonasti, krupni, pojedinačni, žuti cvjetovi. Plodovi bamije dozrijevaju sukcesivno pa se bere svaki, ili svaki drugi dan. Važno je da se plodovi uberu dok su mladi, jer brzo ogrube i tako gube kvalitet. berba počinje nekoliko dana poslije cvjetanja i traje sve do pojave mraza.




Slika - 2

Posijano prije 5 dana i vec pocinje da raste..