Paradajz ili rajčica je jedno od najraširenijeg povrća koje se gaji u svakoj bašti. Zreo plod ove biljke koristi se kao salata, dodatak jelima kao varivo ili u obliku prerađevina ( pire, sok), a zeleni plodovi se kisele. U plodu paradajza je dobar odnos jabučne i limunske kiseline i šećera (glukoze) što doprinosi prijatnom ukusu i mirisu. Plod ima nisku energetsku vrednost (82 kJ = 19 kcal). Značajan je izvor vitamina C i u novije vreme se ističe značaj rajčice kao antioksidansa. Snižava krvni pritisak (tlak), sok ublažava upalu kože i pomaže zarastanju rana. Poreklom je iz Amerike, iz oblasti Anda.

Lijepog teksta .........Ko sije paradajz--jel pocelo sijanje..
Ja cu ove godine to da uradim samo sto mi netreba mnogo..

Dobio sam nekoliko semenki zutog paradajiza, pa me zanima da li se on sadi kao i crvene vrste ili ima drugacije zahteve prema tipu zemlje i suncu.

Ja mislim da je to sve isto,sad zavisi i koliki su plodovi ako su sitni,kao sto ima onaj sitni paradajz velicine klikera on moze u saksiju..
Paradajz je sav isti sto se tice uzgajanja samo sto imamo raznih velicina plodove i par boja..

Slika - 1 - Paradajz u fenofazi cvjetanja

Bravo majstore

http://www.landrethseeds.com/photos/Tomato/index.html

OVe godine sam probao da posadim paradaiz na jedan novi nacin i pokazao se veoma dobro Za nekoliko paradaiza sam iskopao rupe i u njih sam sipao dosta vode i posadio paradaiz ali ga nisam vise zalivao. Cuo sam da je tako bolje da ce pruziti koren u dubinu i bolje napredovati tokom letnjih meseci kad bude susa. Za sad izmedju njega i onog koji sam zasadio i zalivao nema neke velike razlike a vreme ce pokazati koja je metoda bolja.
Malih dosadnih napasnika sam se resio

Ja to radim godinama kako sa paradajzom tako i sa paprikama,to je fazon 100%--og primanja rasade..Tako da posle nemoras da zalivas svaku vece..
A sto se tice krupnoce plodova zavisi od sorte i naravno kidanja zaperaka

Paradajz je jednogodišnja biljka iz porodice Solanaceae. Korjenov sistem paradajza je dobro razvijen i može da dostigne u dubinu i do 1,5 m. Stablo paradajza je razgranato i različite dužine što zavisi od sorte i uslova gajenja.

Odnos paradajza prema uvjetima uspijevanja:

Paradajz je toploljubiva biljka te zahtijeva dosta toplote. Minimalna temepratura klijanja sjemena je 10 C, dok je optimalna oko 25 C. Optimalna temepratura za rast i razvoj je 22- 25 C. Na temperaturi ispod 15 C prestaje cvjetanje, a ispod 10 C rast. Biljka ugine na oko 0 C, ali dobro kaljen rasad može podnijeti kratkotrajni mraz i do -2 C. Visoka temperatura takođe nepovoljno djeluje na rast i razvoj paradajza, pa je kritična maksimalna temepratura 32 C. Zahtjevi paradajza prema svjetlosti su veliki, naročito u punom razvoju. Pri nedostatku svjetlosti biljka se nepovoljno razvija, kasni plodonošenje, a plodovi se teže zameću. U odnosu na vodu paradajz ima srednje zahtjeve, ali povoljan režim vlažnosti zemljišta je preduslov za postizanje dobrih prinosa. Vlažnost zemljišta treba da je 60-70% PVK, a relativna vlažnost zraka 50-60%. Visoka vlažnost zraka ometa oplodnju cvjetova i pogoduje razvoju gljivičnih oboljenja.. Najpogodnija zemljišta za gajenje paradajza su srednje teška, strukturna i bogata organskim tvarima.



Slika - 1 - Paradajz u fazi cvjetanja ( visoka sorta)

U plodoredu paradajz dolazi na prvo mjesto, tj. đubri se direktno stajnjakom. na istu površinu može doći tek poslije 3-4 godine,a ne treba ga gajiti poslije paprike,plavog patlidžana i krompira. Paradajz se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima, za prihranjivanje se još koristi kAN. prihranjuje se 2-3 puta i to u vrijeme cvjetanja i zametanja plodova i u vrijeme zrijenja prvih plodova.

Sorte:

Postoji veliki broj sorti paradajza koje s emeđusobno razlikuju po nizu osobina. prema dužini vegetacije mogu biti: rane - dozrijevaju za 95-115 dana, srednje rane - dozrijevaju za 115-130 dana i kasne - dozrijevaju pd 130-170 dana. Prema visini stabla i nekim drugim karakteristikama imamo visoke i niske sorte. Visoke sorte imaju razgranato tanko stablo sa neograničenim rastom u visinu. Prva cvjetna grančica pojavljuje se poslije 7-14 listova. Uzgajaju se uz potporu i uz redovito uklanjanje zaperaka tako da raste sa jednim ili dva stabla. Niske sorte se odlikuju slabim rastom, niskim do srednje visokim stablom i gusto raspoređenim listovima i cvastima. Prva cvjetna grančica pojavljuje se obično poslije 6-8 listova. Vrh svake grane, pošto se na njoj obrazuje 3- 5 cvjetnih grančica, završava se listom ili cvjetnom grančicom, te se kaže " sama ograničava dalji rast"



Slika - 2- Paradajz sa potporom

Načini proizvodnje paradajza:

Paradjz se može proizvoditi:

1. Na otvorenom polju kao rani, srednje rani ili kasni usjev,

2. U zaštićenom prostoru

Po načinu proizvodnje razlikujemo:

- Proizvodnja preko rasada i

_ Proizvodnja direktno iz sjemena

Proizvodnja rasada:

rasad paradajza može se proizvesti u svim vidovima zaštićenog prostora, a za ranu proizvodnju zaštićeni prostor mora se zagrijavati. Vrijeme proizvodnje zavisi od klimatskih uvjeta područja u kome se proizvodi rasad. Za ranu proizvodnju rasad se sije u južnim područjima od 10. januara do 1. februara, za srednje ranu proizvodnju od sredine februara do karaja februara. U kontinentalnim uvjetima sjetva ranog rasada počinje krajem februara, a za srednje kasnu i kasnu proizvodnju početkom marta do polovice aprila. U koliko se rasad pikira, vrijeme sjetve se podešava 5-6 nedjelja prije iznošenja rasada na otvoreno polje. rani rasad sadi se u starosti 60-70 dana, srednje rani u starosti 50-60 dana ( pojava prvih pupoljaka), a kasni u starosti 35-40 dana.
Sadnja paradajza na otvorenom počinje po prestanku opasnosti od mraza. Tako u toplijim južnim područjima sadnja počinje već krajem marta za ranu proizvodnju i između 10 i 25 aprila za kasniju. U kontinentalnim uvjetima sa sadnja počinje početkom maja. Razmak sadnje zavisi od tipa sorte.



Slika - 3

Njega paradajza u toku vegetacije:

U opće mjere ubrajamo: međurednu obradu, navodnjavanje, prihranjivanje i zaštitu od bolesti i štetočina. Od specifičnih mjera provode se: kolčenje, vezanje, pinciranje ( zalamanje zaperaka), dekapitacija ( zakidanje vrha i skidanje donjeg lišća).Paradajz dobro reaguje na ogrtanje. Prvo okopavanje izvodi se po primanju biljaka. ovom mjerom se omogućuje obrazovanje adventivnog korijenja, a time i bolja ishrana i bolje učvršćivanje. Navodnjavanje je veoma važna mjera paradajza pa se visok prinos može postići samo uz redovito i pravilno navodnjavanje. U početku vegetacije navodnjavanje je rjeđe, a kasnije, u vrijeme plodonošneja, češće. Pinciranjem ili zalamanjem zaperaka regulira se broj stabala paradajza. Ako se paradajz pusti da slobodno raste, obrazova će veliki broj grana u obliku žbuna, plodovi će biti sitni i kasno će sazrijevati. Zaperci se uklanjaju ćim dostignu dužinu 5 cm. dekapitacija, zalamanje vrha stabla paradajza primjenjuje se najčešće kod viskih sorti. Dekapitacija ima za cilj ranije dozrijevanje svih plodova. Donje lišće, koje je ostarjelo i izgubilo funkciju asimilacije, treba povremeno skidati.



Slika - 4

Rani paradajz nse bere od kraja juna ( Hercegovina) do polovine avgusta 7-10 puta. Srednje rani i kasni usjev bere se duže, od početka jula do novembra.



Slika - 5 - Paradajz u fazi plodonošenja

Paradajz u fazi plodonošenja

Posijalo se i prepikiralo,sjeme je od Vokija bilo bi vise ali ovih dana mi sve pokupise

..

pozdrav svima moželi mi neko reći kada se počinje potperavati paradajz