preuzeto sa http://www.pomex.co.yu/biblioteka/hrizanteme.htm
HRIZANTEME - CHRISANTHEMUMS
JESENJE RUZE
Chrysanthemum sinense je biljka poreklom iz Kine i Japana,
predstavlja genetsku osnovu za varijetete sa krupnim cvetovima.
Chrysantemum indicum je takođe mnogo cenjena i gajena.
Obe vrste zajedničkim imenom nazivamo jesenje ruže.
Na osnovu osobina cvasti krizanteme se dele na ove tipove:
1. sa prostim cvetom,
2. sa duplim cvetom sunovraćenih jezičastih cvetića,
3. sa duplim cvetom jezičastih cvetića povijenih naviše,
4. sa tršavim, isprepletenim cvetićima,
5. sa trubastim cvetićima,
6. sa cvetom sličnim anemoni,
7. krizantme pompon sa duplim loptastim cvetom.
Boja cveta je: bela, žuta, ružićasta, crvena, svetloljubičasta, a može biti i dvobojna.
Krizantema je naročito pogodna za jesenju proizvodnju,
mada se cvet može dobiti tokom cele godine.
Gaji se pre svega za rezani cvet za aranžiranje buketa, venaca, cvetne korpice.
Sve više se gaji kao saksijska biljka za dekoraciju prostorija a naročito mnogo za groblja.
Krizanteme se razmnožavaju reznicama
(Pomex je ekskluzivni uvoznik Brandkamp – ovih ožiljenih reznica krizantema.)
Sade se napolju u leje u aprilu maju ili junu a za kasno
cvetanje u staklenicima.
Proizvodnja krizantema za REZANI CVET zahteva zemljište bogato humusom koja je duboko poorana i rastresita.
Ožiljene reznice treba zasaditi odmah po preuzimanju.
Veoma je važno održavati vlažnost zemljišta jer inače se odmah smanjuje kvalitet budućeg cveta.
Pri uzgajanju na otvorenom koristi se 46 – 48 biljaka na 1 m2, a u zatvorenom prostoru 40 – 48 biljaka.
Prihranjivanje treba bazirati na rezultate zemljišnih analiza.
Svakako je to u početku neki starter.
Nakon sadnje krizanteme traže 3 – 6 nedalja dugog dana, da bi formirali stabljiku dovoljne dužine.
Početak zatamljivanja (kratki dani) zavisi od opšteg stanja biljaka, godišnjeg doba kao i vrste koja se gaji.
Za pravilno formiranje cvetnih pupoljaka naročito je važna noćna temperatura od 16 0C,
nedelju dana pre i tri nedelje nakon zamračivanja.
Ako u tom periodu temperatura nije adekvatna cvetanje će biti odloženo a kvalitet cveta smanjen.
Za zatamljivanje obavezno treba koristiti materijal koji biljke drži u potpunoj izolaciji koji nije probušen i koji dobro zatvara.
Zatamljivanje se vrši od 6 popodne do 8 sati ujutro tj. 13 sati tame.
Za period izuzetno visokih letnjih temperatura period se sat vremena pomera za kasnije (od 19 – 9 pre podne ).
Zatamljivanje prekidamo kada su pupoljci formirani.
Ožiljene reznice SAKSIJSKE KRIZANTEME treba saditi u STENDER substrat C -400 ili D - 400,
dobro se zalije jer su oni veliki potrošači vode.
Nedelju dana posle sadnje početi sa zatamljivanjem.
Da bi se formiralo dovoljan broj novih izdanaka neophodno je zakidanje stabla:
* kod polubujnih vrsta nedelju dana pre zatamljivanja,
* kod slabo rastućih vrsta istovremeno sa zatamljivanjem.
Raspored biljaka u prostoru je veoma bitan.
Previše gust raspored doprinosi pojačanu pojavu bolesti ili izduživanju stabla biljaka
kao i redukciji formiranja novih pupoljaka. Preporučljiv raspored biljaka:
* minijaturne biljke u saksiji promera 5 – 7 cm, 90 – 100 biljaka / m2
* male biljke u saksiji promera 7 – 9 cm, 50 - 50 biljaka / m2
* jedna biljka ~ jedna reznica u saksiji promera 10 cm, 28 – 35 biljaka / m2
* jedna biljka ~ tri reznica u saksiji promera 11 – 12 cm, 17 – 24 biljaka / m2.
Saksijske hrizantrme zahtevaju regulaciju rasta sa Alarom jednom ili dva puta.
Ožiljene reznice MULTIFLORE se sade u saksije 18 – 20 cm prečnika
napunjenim Stender substratom C – 400 ili D -400.
* Od 15 aprila do 15 juna jedna ožiljena reznica po saksiji,
* Od 15 maja pa nadalje tri ožiljene reznice po saksiji.
Jako je važno pravovremeno pinciranje
jer prerano ili zakasnelo zakidanje može odložiti cvetanje i do deset dana.
Optimalno vreme zakidanja je kada su izdanci 4 – 6 cm veličine.
Zadnji dan pinciranja treba da je 15 jul kod normalne a kod bujne vrste 25 jul.
Nedovoljno obezbeđenost osetljivih vrsta sa vodom i hranjivima
naročito azotnim u ranim fazama razvoja izaziva razvoj preranih pupoliaka .